Otočac kroz povijest

U ovoj postavi prezentirane su na selektivan način sve poznate činjenice kroz opise događanja, dokumente i fotografije o povijesti Gacke i Grada Otočca od prapovijesti do danas. Obuhvaćeno je razdoblje od prvih naseljavanja Japoda na ovim prostorima , pa do Domovinskog rata 1991. godine.

Bogatu povijest Gacke doline pratimo najprije od naseljavanja Japoda, ilirskog plemena koje razvija svoju vrijednu autohtonu kulturu, a zatim kroz rimsko razdoblje kada Japodi potpadaju pod rimsku vlast, a Rimljani na ovom prostoru ostavljaju vrijedne mitreičke spomenike u kamenu (lokaliteti Oltari na Špiljničkom polju i Rajanov grič u Čovićima). Pregled se dalje nastavlja pojašnjenjem pojma Gacka koja se kao pokrajina spominje još u 9. stoljeću, a njeni žitelji Gačani prvi put 818. godine za vrijeme vladara Borne u vrijeme nastanka i formiranja ranosrednjovjekovne hrvatske države.

Otočac se prvi put spominje oko 1100. godine na Bašćanskoj ploči, jednom od najvrednijih sačuvaniih tekstova pisanih hrvatskim glagoljskim pismom. Naziv Otočac vjerojatno je nastao zato jer se Otočac nalazio na prirodnom otočiću usred rijeke Gacke, utvrđen zidinama i kulama radi obrane, što se može vidjeti i iz starih izloženih planova (17.st.). Prva sačuvana darovnica o Otočcu datira iz 1300. godine kad napuljski kralj Karlo II. daruje zemlju i grad Otočac Dujmu II. knezu Krčkom, a istu svojom listinom iz 1316. godine potvrđuje kralj Roberto i Otočac naziva gradom (castrum). 5. ožujka, godine 1460. papa Pio II. za vrijeme Sigismunda Frankopana utemeljuje Otočku biskupiju, stolnu crkvu sv. Nikole uzdiže u rang katedrale i Otočac dobiva status grada (civitas). Biskupija je dokinuta 1534. godine. Krajem 15. st., a pogotovo u 16. st. prodori Turaka su sve žešći tako da Lika i Krbava potpadaju pod tursku vlast 1527. godine, ali Otočac ostaje neosvojiv grad. Zbog provala Turaka pored Otočca sagrađeni su i utvrđeni gradovi: Dabar, Prozor. Gusić grad, Karin grad, Šimšanovka kula. Turci u Gackoj dolini doživješe nekoliko teških poraza. Prva uvjerljiva pobjeda nad Turcima zbila se na rijeci Gackoj 1467. godine, a potom i pobjeda bana Petra 10. svibnja 1520. nadomak samog Otočca. Godine 1527. na Osmanaginom polju kod Dabra Turci doživješe strašan poraz, a važnost grada postade još veća kada 1543. hrvatski ban Petar Keglević porazi tursku posadu kod Otočca. Godine 1578. reorganizira se krajiška obrana i Otočac potpada pod novo ustanovljenu Primorsku krajinu. Do konačnog izgona Turaka iz Like i Krbave 1689. u Gackoj je vođeno nekoliko uspješnih bitaka. Grof je Petar Zrinski s Otočanima 1655. godine dva puta potukao Turke, Otočani i Senjani su na Gusić polju 1657. razbili 6000 Turaka, a onda se 16. listopada 1663. godine dogodila i slavna bitka kod Jurjevih stijena, kada su Petar Zrinski i Fran Krsto Frankopan sa svojih 2000 vojnika potukli tursku vojsku od 8000 vojnika.

Otočac je uz Vojnu krajinu (granicu) vezan već od 15. stoljeća pa sve do njenog razvojačenja 1881. Od stare Otočke kapetanije godine 1746. oformljena je Otočka pukovnija. U tom razdoblju Otočac se kao grad razvija, postaje značajno vojno, kulturno i trgovačo središte. Kraljica Marija Terezija Otočac je 1765. učinila trgovištem i uveden je vojni magistrat, a od 13. rujna 1746. održavaju se u Otočcu i tjedni sajmovi srijedom. Osniva 1727. godine trivijalnu školu za djecu krajiških časnika. Velika školska zgrada sagrađena je 1782. godine, a škola za djevojčice počela je s radom 1805. godine da bi 1871. god. u škole bio uveden kao nastavni predmet hrvatski jezik. Godine 1888. počinje raditi Viša pučka četverogodišnja škola gospodarsko-obrtničkog smjera. Ova škola poslije Prvog svjetskog rata prerasta u građansku školu, odnosno 1925. god. u nižu gimnaziju. Već 1844. god. u Otočkoj pukovniji pod patronatom generala Nikole Maštrovića osniva se mala kazališna družina koja prikazuje dvije predstave na hrvatskom jeziku.

Dobrovoljno vatrogasno društvo Otočac osniva se 1868. godine kao treće takvo društvo u Hrvatskoj, a 1873. godine utemeljuje se i Narodna čitaonica Otočac. Prva filmska predstava prikazuje se se 1902. godine, a od 1907. godine djeluje i sportsko društvo "Sokol". Zdravstvo u Otočcu ima dugu tradiciju, još iz doba Vojne krajine. Godine 1836. sagrađena je masivna bolnica ispod brda Fortice na kojem je za obranu grada od Turaka bila sagrađena 1619. godine i tvrđava.

Između dva svjetska rata u Otočcu je vrlo razvijen obrt što gradu daje obilježje jakog trgovačkog i kulturnog središta u Lici. Za vrijeme II. svjetskog rata u ljeti 1943. godine Otočac je prijestolnica ratne antifašističke Hrvatske. U njemu se 13. lipnja 1943. održava prvo zasjedanje ZAVNOH-a, najvišeg političkog i predstavničkog tijela antifašističkih snaga Hrvatske za čijeg je predsjednika izabran Vladimir Nazor. Poslije II. svjetskog rata Otočac se razvija u gospodarskom smislu. Osnivaju se poduzeća drvne, kemijske, kožarske, metalne, građevinske, autoprijevozničke i druge djelatnosti.

Postav završava presjekom događanja u Domovinskom ratu 1991. godine kada Otočac trpi ogromne ljudske i gospodarske štete.

newsletter

 

Primajte svakodnevne novosti i obavijesti putem email-a.