Turistička zajednica grada Otočca

Naizgled paušalna ocjena da je arheološko blago Gacke ogromno i izuzetno vrijedno, lako se može provjeriti i potvrditi samim uvidom u veliki broj arheoloških lokaliteta iz svih povijesnih doba i mijena, starih sakralnih objekata, nekoliko jedinstvenih spomenika in situ i  pokretnih nalaza razasutih  po muzejima od Beča i Zagreba do Gospića i Otočca, a ima ih dosta i u privatnim zbirkama.

Iako su rađena opsežna arheološka istraživanja 70-ih i 80-godina na prapovijesnim japodskim lokalitetima u Prozoru i Kompolju te Lešću, na rimskom lokalitetu u Prozoru i srednjovjekovnom lokalitetu crkve sv. Marka u Podumu, a brojne druge arheološke lokacije samo usputno pregledane ili tek evidentirane u bazu lokaliteta, i dalje se slobodno može govoriti kako Gacka skriva ogromno neistraženo blago.

Tako je primjerice aktualno arheološko istraživanje lokaliteta utvrde Fortice na istoimenom brežuljku u Otočcu, rezultiralo i nekim posve neočekivanim otkrićima, kao što su temelji neke znatno starije trokutaste utvrde unutar poznatog tlocrta Fortice s tri okrugle kule. Svakako činjenica koja razbuktava maštu i podsjeća na pisane podatke sve do vremena templarske vladavine Gackom.

Ovog su ljeta aktualna i arheološka istraživanja novootkrivene japodske gradine u Ramljanima. U stručnoj literaturi do sada se vodio podatak o 24 japodske gradine na području Gacke, pri čemu se područje Ramljana nije uopće spominjalo. Japodski lokalitet otkriven je slučajno, prilikom iskopa za potrebe plinovoda Bosiljevo-Split. Bit će zanimljivo vidjeti kakvi će biti rezultati istraživanja.

A nedavno provedeno istraživanje na lokaciji župnog dvora u Otočcu, nije dalo skoro nikakvih rezultata. Točnije, samo je pojačalo pitanje gdje se onda nalazio samostan sv. Mikule u Otočcu s Bašćanske ploče. Sve do sada vjerovalo se da je slavni samostan negdje na lokaciji današnje crkve Presvetog Trojstva ili susjednog župnog ureda, tim više što su za nekih drugih radova pronalaženi sporadični ostatci zidova, čak i jedne po dimenzijama ogromne kamenom uzidane, pretpostavlja se, vapnenice, koja se nalazi ispod asfalta na križanju kod zgrade HRO-a. Osim toga, stari narod prostor kraj crkve zove 'kloštar', svojevremeno nam je rekao pokojni otočki župnik mons. Vlade Pezelj.

Prilikom izmjene kamenog poda u crkvi prije par godina, obavljeno je i prethodno arheološko istraživanje i tada, vrlo začuđujuće, nisu nađeni bilo kakvi vrijedni ostatci ili bilo kakav fragment priče o prošlim vremenima. Staro pitanje o Mikuli opet se probudilo kad je u lipnju ove godine  Muzej Like proveo istraživanje oko temelja župnog ureda prije radova drenaže.  Ali, ništa ni ovoga puta.

Zbog provedbe projekta drenaže oko župnog dvora u Otočcu izvršeno je zaštitno arheološko istraživanje od 21. lipnja do 1. srpnja kako bi se evidentirali ostatci ranijih građevina ili ranije faze gradnje današnjeg župnog dvora. Radi se o građevini iz doba Vojne krajine. Njezin je položaj zanimljiv jer je postojala mogućnost da je sagrađena na ostatcima benediktinske opatije sv. Mikule što, na žalost, nije potvrđeno. U ukopnim kanalima otkriveni su jedino ostatci temelja nekadašnjeg ulaza ispod sadašnjeg ulaza, kao i temelji ograde uz zgradu te temelji, vjerojatno, nekadašnjega trijema na jugozapadnoj strani. Pokretnog materijala nema, rekla nam je muzejska savjetnica mr. Tatjana Kolak. Po svemu sudeći, treba tražiti novu lokaciju koja skriva sv. Mikulu.

Izvor: M.K.G., Slobodna lika